preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Matija Antun Relković" Davor

Login
Kada zvono zvoni ?

Prva smjena

1. sat: 07:30 - 08:15
2. sat: 08:20 - 09:05
3. sat: 09::15 - 10:00
4. sat: 10:10 - 10:55
5. sat: 11:00 - 11:45
6. sat: 11:50- 12:35
7. sat: 12:40 - 13:25

Druga smjena

1. sat: 13:30- 14:15

2. sat: 14:20 - 15:05

3. sat: 15:15 - 16:00

4. sat: 16:05 - 16:50

5. sat: 16:55  - 17:40

 

Virtualna knjižnica naše škole

Poveznica na knjižnicu: http://sites.google.com/view/virtualna-knjiznica-davor

 

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Kalendar
« Ožujak 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Školski list

 

Školska prehrana

Učenički Radovi
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 10. 2010.

Ukupno: 551996
Ovaj tjedan: 132
Danas: 132
Novosti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Međunarodni dan materinskoga jezika
Autor: Davor Vrgoč, 26. 2. 2019.

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21.veljače, već posljednjih 19 godina. Ova manifestacija ima za cilj unaprijediti učenje i razvoj materiskog jezika te njegovanje jezične i kulturne različitosti.
Ove su godine učenici osmoga razreda obilježili ovaj važan datum tako što su proučavali mali zavičajni rječnik nastao u sklopu istraživanja sumještana i prof. hrvatskoga jezika, Krunoslava Matoševića. On je u svoj rječnik uvrstio preko 600 riječi zavičajnoga govora, a učenici su, iščitavajući abecedni popis riječi komentirali riječi koje su im poznate te odabirali one koje nikada nisu čuli i zapisivali ih na kartice koje su upotpunile razredni pano u učionici hrvatskoga jezika. Okušali su se i u sklapanju rečenica zasićenih zavičajnim riječima. Zadatak je bio interesantan čak i onima koji hrvatski jezik kao predmet ne doživljavaju s velikim zanimanjem. Neki su se pokazali pravim poznavateljima zavičajne riječi, a ujedno i „čuvarima rječničkog blaga“ svoga mjesta.
Uslijedio je zaključak da su mnoge riječi zavičajnoga govora izvan svakodnevne uporabe te je to još jedan dokaz o tome kako jezik, pod raznim utjecajima,  mijenja svoju strukturu, a zavičajni idiom, kao takav, potrebno je spasiti od zaborava. Ovom aktivnošću to smo i pokušali učiniti. 

Ovo su neke od rečenica koje su učenici oblikovali kao rečenice materinjeg jezika:


Vodi imamo puno varenjaka. (Ovdje imamo puno kuhanoga kukuruza.)
Bickonja lovi biliš i veže ju kanafom. (Debeo čovjek lovi sitnu ribu i veže ju konopcem.)
Nemoj biti tokmak, dodaj mi taj vangli. (Nemoj biti budala, dodaj mi tu zdjelu.)
Pavlaka za vanjkuš je muzgava. (Jastučnica za jastuk je prljava.)
Išla sam se cebati na cebaljku. (Išla sam se ljuljati na ljuljačku.)
Na sipčici su napravili sklizalo i skližu se u sličuhama. (Na nasipu su napravili klizalište i kližu se u klizaljkama.)
Pro sam narezo sa prošćakom. (Kukuruzni kruh sam narezao velikim nožem.)
Ča se kesio ženinoj klajdi. (Čovjek se smijao ženinoj haljini.)…

 






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju